Táva 25 de Diciembre aranduka

25 de Diciembre ningo ha’e peteĩ táva oĩva San Pedro tetãvore, yvyvore Oriental Paraguái yvategotyo. Kokuehe, 11 jasykõi javéramo haihárakuéra Felipe Méndez ha Julio Núñez omboajékuri upe aranduka hérava “25 de Diciembre. El Portal del Norte”. Ko arandukápe haihárakuéra rombyaty opa umi mba’e iñimportantevéva oñe’ẽva marandeko ha ambueve mba’e ohechaukáva táva 25 de Diciembre reko añete.

“Rohechakuaa kóicha añoite ikatuha oñemoingove tapichakuéra rembiasakue anítei opyta tesaráipe. Roñepyrũ roñemongeta tavayguakuérandi ha rojeporeka kuatia yma apytépe mokõi ary pukukue aja. Roaguyjeveme’ẽ opavave tapicha pya’a porã orepytyvõ va’ekue ko tembiapópe”, omombe’u Julio Nuñez.

Felipe Méndez ombojuapy kóicha “kuña ha kuimba’e pyapy ha ikatupyrýva ra’ykuéraramo, orepy’aite guive roñandu roikotevẽha roikuaave mba’épa ojaporaka’e ñande jarýikuéra, mba’éichapa jahecha va’erã opa ko’ã mba’e oikóva hina ko’ag̃a arangépe ha mba’épa ikatu ñaha’arõ tenonderã. Péicha rohejase mandu’arãramo ko aranduka ha’éva hína peteĩ jopói Tetã Paraguái pe g̃uarã kokuehénte ogueromandu’áva’ekue upe isandykõi”.

Pe aranduka ñe’ẽ ñepyrũme ikatu ñamoñe’ ẽ: “mitã pyahu haihárarõ, ore py’a henyhẽ vy’agui ha roaguyjeveme’ẽ Ñandejárape ome’ẽ haguére oréve ko oportunidad ijojaha’ỹva. Rojerure’ỹre avavépe roime hína ko Generación del Bicentenario oñehenóivape, ha ko tembiapo rupive rohechaukase hína ore aguyje upévare”.

Tapichakuéra oipekávo ko aranduka pyahuete rogue, ojuhúta hína heta marandu ojehaíva opa mba’e rehegua. Umi barriokuéra oguereko hína hekotee ha hembiasakue. Oñembyaty avei ipype marandu tenda rehegua, arandukuaa aty ha mba’e porã, opa mba’e rupive oñemomba’eguasu ñande rekoha ha yvy jepuru porã.

Kóicha jahecha, 25 de Diciembre ndaha’eiha peteĩ kytã rei jajuhúva mápape. Upévare pomopepirũ ikatukuahag̃uã peikuaamieve ko tenda oñehenóiva avei “Portal del Norte”.

Viru Guarani omboty 68° ary

5 jasypa 1943 jave, mburuvicha Higinio Morínigo omanda aja ñane retãme, os pe ley Nº 655, omoheñóiva upe "Régimen Monetario Orgánico de la República del Paraguay". Péicha heñói ypy va'ekue viru Guarani ha 1944 guive ojepurúma pirapire guaraní Peso rangue, ko'ag̃aite peve. Bicentenario aja iporã ñanemandu'ami avei ko mba'e tuichaitéva ñane retãme g̃uarã.

Jaikuaaháicha, viru guarani ningo oĩ hína umi viru itujavéva opaite viru tetãnguéra Ñembyamérikagua apytépe. Avei ñanemomandu'a ñande ypykuéra Guarani, ñande reko guarani ha ñane ñe' porãite rehe avei, ha'e peteĩ símbolo ñanemopeteĩva tetã háicha.

Viru guarani rembiasa. Banco del Paraguay oguenoh va'ekue viru pyahu ha omyasãi ñane retã tuichakue javeve. Ary 1952 pe heñóima Banco Central del Paraguay ha ko'ag̃aite peve ha'e hína pe institución responsable oguenohva viru guarani Paraguái ryepýpe ha ambue tetãme ojepuru va'erã.

Ary 2002 pe, umi viru oguenohva Banco Central del Paraguay oguerúma peteĩ marca ikatukuaahag̃uáicha umi tapicha ohecha'va oipuru avei ko'ã pirapire. Vokóinte oñeguenohse hína upe "Nuevo Guaraní", péicha ojepe'áta mbohapy "0" umi virúgui ha ndahasýivéta ñandéve ñantende pe sistema macroeconómico Estado omotenondéva. Jahechamína mba'eichaitépa ojehúta hína kóva.

Viru guarani ha upe reconversión monetaria. Lic. Fernando Villalba, sub tesorero Banco Central del Paraguay pegua he'i AYVU-pe upe reconversión monetaria ojejapotaha hína mbeguekatúpe. "Pe reconversión monetaria ningo ha'e hína peteĩ medida de política económica ojeguerahátava tenondégotyo jahechápa ndahasyive viru guarani jepuru tapichakuéra ha umi empresakuéra pe g̃uarã avei. Sa'i sa'ípe ojepe'áta hína opa umi 0 (cero) ñande virúgui ojehupyty peve Nuevo Guaraní (NG)", omombe'u Lic. Villalba.

Ha he'ive avei; péicha añoite umi ñemuhaguasukuéra ndaikatumo'ãvéima ojapo pe redondeo ñande vuelto umívagui ha ikatúta aveí ojejokomie inflación ohupipáva jepivénte opa mba'e repy.

Museo de Numismática ha Exposición Permanente de Joyas. Nde avei ikatu reikuaamie ñande viru guarani rekovekue opa ko'ã ary pukukue aja. Romopepirũ ikatu hag̃uã reho rejesarekomi upe Museo de Numismática oĩva Banco Central del Paraguay ryepýpe, Paraguaýpe. Ko museo heñói kuri resolución N° 35, 9 jasypoteĩ 1954 jave. Upépe rejuhúta umi viru ha pirapire itajuguigua ojepuruva'ekue guarani os mboyve, Paraguái isãso mboyve guare ha Lópezkuéra omoakã aja ñane reta.

Avei upe museo ykére oĩ hína Exposición Permanente de Joyas. Ko'ápe oñembyaty ha oñemoi techapyrã kuatiakuéra ymaguare, colección de estampillas, ha jeguaka itaju ha kuarepotitĩ guiguáva oguerekóva ijapére opáichagua itavera ha mba'e mimbi. Ko'ãva ha'e hína umi tesoro oñemondapa va'ekue ñorairõ guasu Triple Alianza aja ha Estados Unidos oguerukapa jey va'ekue ary 1926 pe.

Ñande, ha ñanemba´e teetéva (Nosotros y lo auténticamente nuestro)

Ko jasypoapy jave ningo jagueromandu´a ñaína heta ára iñimportánteva ñande rekotee paraguayo háicha peg̃uarã ha ambueve mba´ere aveí! Ñañepyrũvo voi, iporã ñanemandu´a pe 8 de agosto ningo ha´e hína ára haihára guaranimegua Emiliano R. Fernández oararecha ypy hague táva Guarambarépe.

Jahamievo ñaína hese, ñag̃uahẽ 14 de agosto pe, ko ára ha´e hína ñande poyvi Paraguái pytã, morotĩ, hovy ára ha 15 de agosto katu ñande tavaguasu Paraguay ombotýta hína 474 ary heñói hague. Jaikuaaháicha, karaí españaygua Juan de Salazar omoñepyrũ va´ekue táva Paraguay yma 1537 javéramo umi Carios, ñande ypykuéra ndive ysyry Paraguái rembe´ýpe.

Upe riremínte, 16 de agosto ha´e hína mayma Mitã paraguáigua ára. Kóva ko ára ojeiporavókuri ani hag̃uã araka´eve opyta tesaráipe umi mitanguéra oñorairõ ha omanóva´ekue Acosta Ñume, Ñorairõ Guasu ary 1870 aja. Jahasávo 22 de agostope jajuhu ha´eha hína ñande Tavarandu ára, Día Nacional del Folclore Paraguayo. Folklore ningo ha´e hína opa umi mba´e ñanemba´eteetéva: ñande purahéi, ñane ñe´ẽ, ñe´ẽpoty, ñande reko tee, ñande jeiko, ha ambueve.

Ko jasýpe jagueromandu´ata hína Ñane Ñe´e Guaraní ára, Dia del Idioma Guaraní ningo ha´e el 25 de agosto. Ko arýpe ñane ñane avañe´ẽ ára iñimportanteterei ojehupyty rupi upe Ley de Lenguas ñemboaje. Ha upéicha guarani ñe´ẽ ombojoja añete castellánope opa mba´épe ha ñaneretãygua ikatu oipuru mokõive ñe´ẽ oimehápe opa ára.

Ñamohu´ãvo jahávo ko jasy, 27 de agosto jave ramo jaguerohorýta hína upe Guarania Ára, Día Nacional de la Guarania, ñanemandu´avo José Asunción Flores arayvoty. Ñanemandu´a avei tahachi ára, oñemomba´eguasúva jepi cada 30 de agosto, jahecháramo jepe tahachikuéra mba´eve guasu ndojapovéima teko porãve rekávo, upevérente ñamomaitei chupekuéra.

Kóicha jahecha mba´érepa ko mes de agosto, jasypoapy, iñimportante ñande paraguayokuérape g̃uarã. Opa ko´ã ára oúvape hína iporã jajepy´amongetami añetehápe mba´éichapa ikatu ñamombarete ñande rekotee, ñane ñe´ẽ ha opa umi mba´e ñanemba´eteetéva rehe, ani ambue tetãygua araka´eve ñandeapo´i térã oñembohoryse ñande rehe. Añuã tuichámante opavavetépe, vy´apavẽ a po´a arapa´ỹ meve!

Tetã Paraguái Sandykõi

Tuicha vy´a reheve ojegueromandu´akuri ko tetã pukukue javeve upe Paraguái Sandykõi. Ko´ápe ahechaukasemi peẽme umi ta´anga aguenohẽ va´ekue 14 ha 15 jasypo 2011 javéramo Paraguaýpe.
Péicha ojekuaa kuri Palacio Nacional upe 14 de mayo ka´arúpe
Kavaju árigua ojehechauka upe Desfile Militar jave Avenida Mariscal Francisco Solano López ári
Kóva ha´e Yvy Marane´ỹ aja Ñu Guasu pe, ijatykuri 200 mil temimbo´ekuéra oúva opa hendárupigui
Desfile Militar, Armada Paraguaya
Tanques de Guerra Desfile Militar aja Paraguaýpe
Ambue tetãygua tendotakuéra ha Lugo, ñane retã sãmbyhyhára
Jagua kuéra avei ojehecha kuri upe Parada Militar hápe
Kóicha oñemohu´ã kuri umi festejo kuéra Bicentenario rehegua Paraguaýpe, Plaza de la Democracia a Panteón Nacional de los Héroes ypýpe.