Viru Guarani omboty 68° ary

5 jasypa 1943 jave, mburuvicha Higinio Morínigo omanda aja ñane retãme, os pe ley Nº 655, omoheñóiva upe "Régimen Monetario Orgánico de la República del Paraguay". Péicha heñói ypy va'ekue viru Guarani ha 1944 guive ojepurúma pirapire guaraní Peso rangue, ko'ag̃aite peve. Bicentenario aja iporã ñanemandu'ami avei ko mba'e tuichaitéva ñane retãme g̃uarã.

Jaikuaaháicha, viru guarani ningo oĩ hína umi viru itujavéva opaite viru tetãnguéra Ñembyamérikagua apytépe. Avei ñanemomandu'a ñande ypykuéra Guarani, ñande reko guarani ha ñane ñe' porãite rehe avei, ha'e peteĩ símbolo ñanemopeteĩva tetã háicha.

Viru guarani rembiasa. Banco del Paraguay oguenoh va'ekue viru pyahu ha omyasãi ñane retã tuichakue javeve. Ary 1952 pe heñóima Banco Central del Paraguay ha ko'ag̃aite peve ha'e hína pe institución responsable oguenohva viru guarani Paraguái ryepýpe ha ambue tetãme ojepuru va'erã.

Ary 2002 pe, umi viru oguenohva Banco Central del Paraguay oguerúma peteĩ marca ikatukuaahag̃uáicha umi tapicha ohecha'va oipuru avei ko'ã pirapire. Vokóinte oñeguenohse hína upe "Nuevo Guaraní", péicha ojepe'áta mbohapy "0" umi virúgui ha ndahasýivéta ñandéve ñantende pe sistema macroeconómico Estado omotenondéva. Jahechamína mba'eichaitépa ojehúta hína kóva.

Viru guarani ha upe reconversión monetaria. Lic. Fernando Villalba, sub tesorero Banco Central del Paraguay pegua he'i AYVU-pe upe reconversión monetaria ojejapotaha hína mbeguekatúpe. "Pe reconversión monetaria ningo ha'e hína peteĩ medida de política económica ojeguerahátava tenondégotyo jahechápa ndahasyive viru guarani jepuru tapichakuéra ha umi empresakuéra pe g̃uarã avei. Sa'i sa'ípe ojepe'áta hína opa umi 0 (cero) ñande virúgui ojehupyty peve Nuevo Guaraní (NG)", omombe'u Lic. Villalba.

Ha he'ive avei; péicha añoite umi ñemuhaguasukuéra ndaikatumo'ãvéima ojapo pe redondeo ñande vuelto umívagui ha ikatúta aveí ojejokomie inflación ohupipáva jepivénte opa mba'e repy.

Museo de Numismática ha Exposición Permanente de Joyas. Nde avei ikatu reikuaamie ñande viru guarani rekovekue opa ko'ã ary pukukue aja. Romopepirũ ikatu hag̃uã reho rejesarekomi upe Museo de Numismática oĩva Banco Central del Paraguay ryepýpe, Paraguaýpe. Ko museo heñói kuri resolución N° 35, 9 jasypoteĩ 1954 jave. Upépe rejuhúta umi viru ha pirapire itajuguigua ojepuruva'ekue guarani os mboyve, Paraguái isãso mboyve guare ha Lópezkuéra omoakã aja ñane reta.

Avei upe museo ykére oĩ hína Exposición Permanente de Joyas. Ko'ápe oñembyaty ha oñemoi techapyrã kuatiakuéra ymaguare, colección de estampillas, ha jeguaka itaju ha kuarepotitĩ guiguáva oguerekóva ijapére opáichagua itavera ha mba'e mimbi. Ko'ãva ha'e hína umi tesoro oñemondapa va'ekue ñorairõ guasu Triple Alianza aja ha Estados Unidos oguerukapa jey va'ekue ary 1926 pe.

0 Ñe´ẽmondo haipyre rehegua: